Refrakcijske mane oka

U oko koje nema refrakcijsku manu, ulaze svjetlosne zrake koje prolaze kroz rožnicu (koja ima najvecu jakost i zato najviše ucestvuje kod zaoštravanja) i lecu i lome se tako da padnu na mrežnicu u tocku najoštrijeg vida. Takvo oko vidi dobro i oštro. Ako se zrake koje dolaze u oko paralelno lome tako da padnu ispred ili iza mrežnice, radi se o refrakcijskoj mani oka i to o kratkovidnosti, dalekovidnosti ili astigmatizmu. Najcešcim uzrokom ovih mana je promjena dužine oka ili da dijelovi oka koji odgovaraju za lom svjetlosnih zraka (rožnica i leca) lome zrake više ili manje.

Kratkovidnost

- myopia je refrakcijska mana kod koje je oko previše dugacko ili je lomljivost optickog sustava oka veca. Svjetlosne zrake koje dolaze u oko onda se skupljaju ispred mjesta najoštrijeg vida a ne na mrežnici, cime nastaje razmazana slika na mrežnici.

Dalekovidnost

- hypermetropia je refrakcijska mana kod koje je oko suprotno previše kratko ili lomljivost optickog sustava je nedovoljna. Svjetlosne zrake se onda skupljaju iza mrežnice i na mrežnici nastaje razmazana, zamagljena slika

Astigmatizam

- je neravnomjerno zakrivljenje rožnice kod kojeg rožnica nema pravilan polukuglasti oblik, ali je u nekim smjerovima spljoštena ili suprotno, više zakrivljena. Dio svjetlosnih zraka se onda skuplja izvan mjesta najoštrijeg vida i na mrežnicu pada deformirana, neizoštrena slika.

Presbyopia

- je pogoršanje akomodacije oka na kratku udaljenost uzrokovana starosnom dobi; pacijenti koji imaju iznad 40 godina, upotrebljavaju naocale samo za citanje.